OSJETLJIVA KOŽA

Img_OSJETLJIVA KOŽA

Prim. dr. sc. Nives Pustišek,

dr.med.
Klinika za dječje bolesti Zagreb

Koža je najveći organ našeg tijela, a računa se da gotovo dvije milijarde ljudi diljem svijeta ima problema s nekom od kožnih bolesti. Bolesti kože dostupne su pogledima okoline, odnosno teško ih je sakriti tako da često imaju veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe. Upravo ta izloženost pogledima jedan je od razloga zašto je zdravlje kože povezano s psihičkim zdravljem pojedinca. Dermatološke bolesti tako prate i socijalni aspekti jer utječu na odnos bolesnika s drugim ljudima, što često dovodi do povlačenja u sebe, smanjenog samopouzdanje i društvene izoliranosti.

Oliver, Sabine, Maeva

OSJETLJIVA KOŽA

Osjetljiva koža je skup neugodnih simptoma ili senzacija poput peckanja, boli, bockanja, svrbeža, trnaca i slično. Neugodne senzacije se javljaju spontano ili češće kao odgovor na vanjske ili unutarnje podražaje koji inače ne bi trebali izazivati takve senzacije. Vanjski podražaji poput hladnog zimskog zraka, suviše suhog zraka kao posljedica centralnog grijanja, korištenja neadekvatne kozmetike i slično. Unutrašnji podražaji su u primjerice odgovor kože na stres ili emocionalne poteškoće. Dakle, s jedne strane osjetljiva je koža često sama po sebi izvor stresa, a s druge strane je i potencirana stresom. Iako je pojam osjetljive kože opće poznati pojam, stručno razlikujemo tri pojma:

·       osjetljiva koža – stalno prisutne neugodne senzacije na koži kao odgovor na različite vanjske i/ili unutarnji podražaje.
·       reaktivna koža – neprimjerena, pretjerana i povremena reakcija na određene čimbenike okoline.
·       koža sklona alergijama – imunološki odgovor kože na dodir sa alergenom (supstancom koja izaziva alergijsku reakciju).  

Osjetljiva koža se najčešće javlja neovisno o drugim bolestima kože i sama koža najčešće izgleda normalno ili može biti blago crvena. Osjetljiva koža se obično javlja na licu, dekolteu, vlasištu, rjeđe šakama. No, pojam osjetljive kože može biti puno širi i javiti se i uz neke bolesti kože poput atopijskog dermatitisa, alergijskih bolesti kože, akne ili na primjer vezano uz onkološke bolesti odnosno terapiju karcinoma. Najčešće se radi o bolestima koje su obilježene oštećenom kožnom barijerom.

AKNE

Iako akne najčešće očekujemo u doba puberteta i adolescencije, akne se mogu javiti u svakoj životnoj dobi, od novorođenačkog razdoblja do starosti. Akne odrasle dobi su akne koje se javljaju nakon 25. godine života. Razlog nastanka akne odrasle dobi su brojni, od hormonskog disbalansa, pušenja, utjecaja stresa, primjene neadekvatne kozmetike, nepravilne prehrane do nasljedne predispozicije. Istraživanja pokazuju da i do 40% odraslih osoba starijih od 25 godina ima kožu sklonu aknama, a više od 2/3 oboljelih osoba su žene. Pojava akne u odrasloj dobi uzrokuje psihičku patnju kao i akne u pubertetu. Osobe su sklone povlačenju iz društva, tjeskobi i depresivnim raspoloženjima.

ATOPIJSKI DERMATITIS

Atopijski dermatitis je najčešća dječja kožna bolest i računa se da od nje danas boluje 20 do 30% djece predškolske dobi u visoko razvijenim zemljama svijeta. Prema epidemiološkim podacima 165 milijuna djece u svijetu ima atopijski dermatitis. Incidencija atopijskog dermatitisa u odrasloj dobi je 5 do 10%. Atopijski dermatitis je obilježen kronično ponavljajućim tijekom bolesti, suhom kožom, crvenilom koje zovemo ekcem i intenzivnim svrbežom. Svrbež je vrlo neugodan simptom, često se javlja noću i povezan je s poremećajem sna, što za posljedicu ima kronični umor, slabu koncentraciju i promjene raspoloženja. Djeca sa srednje teškim i teškim atopijskim dermatitisom u fazi pogoršanja dermatitisa mogu imati poremećaj sna tijekom većeg dijela noći (više od 80% noći), s čestim buđenjem roditelja i gubitkom sna roditelja u prosjeku 2,6 sati po noći. Atopijski dermatitis ima veliki utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe, ali i cijele obitelji. Sami roditelji oboljele djece često navode osjećaj zabrinutosti, tuge, krivnje, samooptuživanje i slično.  

Razlog nastanka atopijskog dermatitisa je vrlo složen i danas još nedovoljno razjašnjen. Bolest je uvjetovana kombinacijom nasljedne predispozicije i okolišnih čimbenika. Najnovije spoznaje upućuju na poremećaj funkcije kožne (epidermalne) barijere, poremećaj imunosnog odgovora i abnormalnu mikrobijalnu kolonizaciju kože (promjene u mikrobiomu kože). U patogenezi atopijskog dermatitisa od velike je važnosti i utjecaj psihosomatskih čimbenika, odnosno stresa. Jasno je dakle, da psihološki čimbenici utječu na tijek atopijskog dermatitisa i često uzrokuju pogoršanja dermatitisa, a s druge strane sam atopijski dermatitis izrazito podiže razinu stresa i anksioznosti u oboljelih.

ALERGIJA

Incidencija alergijskih bolesti raste i neka od predviđanja kažu da će do 2050. godine 50% svjetske populacije razviti neku od alergijskih bolesti. Najčešće se radi o alergijama na inhalatorne alergene, alergene iz hrane i/ili kontaktne alergene. Zašto je koža značajan organ za razvoj alergijski bolesti?
Upravo zbog svoje zaštitne (barijerne) uloge. Zdrava kožna barijera (epidermalna barijera) je zaštita organizma od prodora alergena poput peludi, kućne prašine, alergena iz hrane, konzervansa i aditiva iz kozmetike. Oštećena kožna barijera dopušta alergenima iz okoline da prodru u dublje slojeve kože gdje se događa senzibilizacija, odnosno razvoj alergijske reakcije. Upravo je u tome značaj kože u prevenciji razvoja alergijski bolesti. Drugim riječima, ukoliko uspijemo obnoviti oštećenu kožnu barijeru ili možda spriječiti nastanak oštećene kožne barijere, možda možemo i prevenirati nastanak alergijskih bolesti. Oštećena kožna barijera se može javiti u osoba s nasljednom predispozicijom (na primjer, kod osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa, ihtioze i slično), u osoba sa suhom kožom (manjak kožnih lipida), u osoba starije dobi zbog procesa starenja, u osoba koje boluju od nekih drugih kroničnih bolesti (na primjer, onkoloških bolesti) ili pod djelovanjem vanjskih čimbenika. Vanjski čimbenici koji mogu oštetiti kožnu barijeru su hladnoća, toplina, često i dugo pranje, pretopla voda, agresivna sredstva za pranje, sunčevo zračenje, primjena neadekvatne kozmetike, neki lijekovi, terapijska zračenja i brojni drugi.

ONKOLOGIJA

Istraživanja pokazuju da čak 80% onkoloških bolesnika ima prateće i neželjene učinke onkološke terapije na koži. Većina su upravo posljedica utjecaja agresivne terapije karcinoma na izazivanje oštećenja zaštitne uloge kože. Osim promjena na kosi, noktima, različitih osipa i iritativnih dermatitisa, najčešće se javljaju subjektivne smetnje poput svrbeža, pečenja, bolnosti kože. Koža je često isušena, crvena, uz promjene pigmentacije te posljedične ožiljke i brojne druge promjene. Uz samu težinu i ozbiljnost osnovne dijagnoze, istraživanja su pokazala da i promjene na koži u onkoloških bolesnika imaju značajan utjecaj na kvalitetu života oboljele osobe. Odgovarajućom dermatološkom terapijom, pravilnom njegom kože, edukacijom i psihodermatološkim pristupom veliki je napredak učinjen u liječenju promjena na koži u onkoloških bolesnika.

SkinIsMoreThanSkin logo SRB (1).jpg

LA ROCHE-POSAY PREPORUČUJE:

Ostali članci