Kako koža stari i zašto je hijaluronska kiselina značajan anti-age saveznik?

Resources\Visuels\V4\Headers\Articles\INT\v_header_article_default.jpg

Starenje najbolje vidimo kroz kožu lica jer je lice svakodnevno izloženo pogledima. Međutim osim gubitka kvalitete kože, s godinama gubimo i kosti lica (kosti se resorbiraju), dinamični mišići lica se skraćuju, ne samo za vrijeme mimike već i u opuštenom položaju i gubimo masno tkivo. Sve to dovodi do opuštenosti lica, primjećuje se spajanje glave i vrata, pojava podbratka, gubitak volumena u srednjem dijelu lica.

v_visual_hyalub5

KAKO KOŽA STARI?

Starenje kože je složen proces na koji utječu brojni unutarnji i vanjski čimbenici.
Na unutarnje čimbenike (genetiku) gotovo da i ne možemo utjecati, ali možemo na brojne vanjske čimbenike, od kojih su najpoznatiji UV zračenje, zagađivači iz zraka, pušenje, prehrana i alkohol. Usporedbe radi, pušači imaju 5x veći rizik pojave bora u odnosu na nepušače, neovisno o UV zračenju.

ULOGA HIJALURONSKE KISELINE U KOŽI

Koža se sastoji od epidermisa (površinskog sloja kože), dermisa (dublji sloj kože) i subkutisa (najdublji dio kože). Glavni strukturni elementi koji čine dermis i koji daju čvrstoću i elasticitet su kolagen, elastin, a koje proizvode fibroblasti (stanice u dermisu). S godinama u koži dolazi do postepene razgradnje, odnosno fragmentacije kolagena koji onda u tako fragmentiranom obliku više ne zadržava svoja strukturalna svojstva. Stoga je glavna zadaća u procesu usporavanja starenja stimulacija fibroblasta koji se potiču na stvaranja kolagena. Međutim, ne radi se o izoliranom procesu, već je za razvoj kolagena, osim stimulacije fibroblasta potrebno napraviti i zdravu podlogu u koži u kojoj će se razvijati kolagena vlakna. Hijaluronska kiselina (HA) ima ključnu ulogu u ispunjenju prostora oko kolagena, održavanja izvanstaničnog prostora i očuvanja hidratacije tkiva te održava funkciju stanične barijere u najpovršnijim slojevima kože.

HIJALURONSKA KISELINA

Hijaluronska kiselina je dugolančana molekula gikozaminoglikana (šećera), veličine oko 5000 kDa što je čini velikom molekulom i jedna je od glavnih komponenata kože i to ekstracelularnog matriksa (ECM) gdje se nalaze i kolagen i elastin. Hijaluronska kiselina nastaje u stanicama i onda kroz sitne pore izlazi u ECM. Hijaluronska kiselina se jako brzo razgrađuje i vrijeme poluraspada u koži iznosi manje od jednog dana. Razgrađuje ju hijaluronidaza koju imamo u koži, ali osim nje mogu je fragmentirati i slobodni kisikovi radikali koji nastaju uslijed oštećenja kože izazvane vanjskim čimbenicima u procesu koji se zove oksidativni stres i koji se smatra glavnim mehanizmom starenja kože.

VISOKOMOLEKULARNA I NISKOMOLEKULARNA HIJALURONSKA KISELINA

Visokomolekularna hijaluronska kiselina može prodrijeti u epidermis (površinski sloj kože) gdje utječe na keratinocite (stanice) i zadebljava ga što čini kožu ujednačenom, glatkom i sjajnom te otpornom na vanjske negativne čimbenike. Osim tog utjecaja, hijaluronska kiselina je glavni ovlaživač kože jer može zadržati 1000 put veći volumen vode od svoje veličine. Najučinkovitiji učinak na punoću kože ima zajedno korištenje visokomolekularne i niskomolekularne hijaluronske kiseline. Zbog toga je dizajnirana niskomolekularna hijaluronska kiselina koja se također brzo razgrađuje, ali može prodrijeti dublje u kožu.

HIJALURONSKA KISELINA U NJEZI KOŽE

Hijaluronska kiselina se nametnula kao obavezan sastojak u njezi kože, ali zbog kratkog trajanja potrebno ju je nanositi barem jednom dnevno, ali je idealno i dva puta dnevno.

Preko dana, ona hidrira kožu, učvršćuje staničnu barijeru i epidermis i djeluje kao antioksidans koji neutralizira negativne čimbenike, osobito iz zraka, od UV zračenja i dimom cigareta. Preko noći nam je potrebna u obnovi kože.

Istraživanja su pokazala da je regeneracija kože gotovo dvostruko veća noću nego danju, a posebno je intenzivna u periodu između 23:00 i 04:00 sati. U tom periodu popravljaju se oštećenja nastala tijekom dana te povećava proizvodnja kolagena.

Noću, kada je aktivnost stanica intenzivnija, toplije je i koža je i propusnija pa se bolje apsorbiraju aktivni sastojci iz lokalnih pripravaka. Loša strana propusnosti kože je i gubitak vlage. Upravo taj, transepidermalni gubitak vode je najizraženiji u jutarnjoj fazi.  Zahvaljujući preko noćnom gubitku vode, koža je ujutro iznimno suha i barijera može biti narušena. Tome doprinosi i hormon kortizol i koža postaje crvena i osjetljiva.

U tom razdoblju je i manje aktivan popravak DNA i koža je osjetljivija i podložnija oštećenjima od DNA.

I upravo je zbog tog pojačanog gubitka vode tijekom noći i pojačane obnove kože  potrebno koristiti hijaluronsku kiselinu kako koža ujutro ne bi bila suha, crvena i dehidrirana.

Estetski tretmani mogu ukloniti bore, vratiti volumen, ali dobro njegovana koža može biti uočljivija i davati veću osobnost nego nedostatak bora i volumena. Glatka i sjajna, dobro hidrirana  koža, bez nepravilnih pigmentacija je nešto je što možemo postići svakodnevnom njegom, a značajan saveznik nam je  hijaluronska kiselina.
Članak pripremila - Dr. med. Željana Bolanča, spec. dermatovenerologije

PREPORUČENI PROIZVOD


HYALU B5 SERUM

Nova njega protiv bora i za punoću osjetljive kože

LP-hyalu



SVOJSTVA

Bore, gubitak volumena i elastičnosti, umorna koža bez sjaja. Jedinstvena formula za obnovu kože s čistom hijaluronskom kiselinom, vitaminom B5 i madecassosideom za puniji izgled kože i obnovu barijere kože.

  • Facebook

LA ROCHE-POSAY PREPORUČUJE:

Ostali članci